Ukrajinski vrhovni komandant: Više od 400.000 Rusa poginulo ili ranjeno za 0,8 posto Ukrajine u 2025.

U ponedjeljak, 29. decembra, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je Ukrajinu da je pokušala izvršiti atentat na ruskog predsjednika Vladimira Putina u njegovoj rezidenciji na jezeru Valdaj, oko 140 kilometara sjeveroistočno od Moskve.

"Kijevski režim je izveo teroristički napad koristeći 91 bespilotnu letjelicu dugog dometa (UAV) na državnu rezidenciju predsjednika Ruske Federacije u Novgorodskoj oblasti. Sve bespilotne letjelice uništene su sistemima protivzračne odbrane Oružanih snaga Ruske Federacije", naveo je Lavrov u saopćenju.

Nije rekao da li je Putin u tom trenutku boravio u rezidenciji.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha brzo je odbacio te tvrdnje. "Prošao je gotovo cijeli dan, a Rusija i dalje nije pružila nikakve uvjerljive dokaze za optužbe o navodnom ‘napadu na Putinovu rezidenciju’. I neće ih pružiti. Jer ih nema. Takav napad se nije dogodio", rekao je Sibiha.

Rusija je dva dana kasnije objavila fotografije ostataka dronova u snijegu, ali iz njih nije bilo moguće potvrditi lokaciju, porijeklo drona niti vrijeme njegovog obaranja.

"Napad na Putinovu rezidenciju u Valdaju je, po svemu sudeći, kremaljska izmišljotina", naveo je opozicioni portal Sota. "Stanovnici Valdaja, gdje se nalazi Putinova rezidencija ‘Večera’, rekli su Soti da prethodne noći nisu čuli rad protivzračne odbrane, koja bi oborila 91 dron".

Sota također ukazuje da dronovi koji bi napadali Valdaj "nužno prelaze posebno zaštićeni zračni prostor sa objektima Strateških raketnih snaga, Istočnog vojnog okruga, vojne avijacije, zatvorenih administrativnih jedinica poput Solnečnog, Ozera i drugih".

Tvrdnja Lavrova bila je u suprotnosti i s ranijom objavom ruskog Ministarstva odbrane da je u Novgorodskoj oblasti tokom noći 28. na 29. decembar oboren 41 dron.

Ministarstvo odbrane Rusije kasnije je izdalo dopunu, navodeći da je dodatnih 49 dronova oboreno iznad Brjanske oblasti i jedan iznad Smolenske oblasti, "koji su letjeli u pravcu Novgorodske oblasti".

Ukrajinski posmatrači istakli su da su Brjansk i Smolensk stotinama kilometara udaljeni od Valdaja.

Institut za proučavanje rata (ISW), think tank sa sjedištem u Washingtonu, naveo je da uz navodni napad nisu priloženi uobičajeni dokazi o ukrajinskim udarima, poput snimaka, termalnih potpisa, izjava lokalnih zvaničnika ili izvještaja lokalnih medija.

Primjera radi, uspješan ukrajinski napad na naftni depo u Ribinsku 31. decembra bio je detaljno dokumentovan na društvenim mrežama. Isto važi i za napad na rafineriju Novošahtinsk u Rostovskoj oblasti sedmicu ranije, kao i za niz drugih udara tokom te sedmice.

Šta se zaista dogodilo?

Vijest o navodnom napadu pojavila se dan nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u Floridi završio uspješne razgovore s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trumpom, dobivši obećanje da će američke snage učestvovati u sigurnosti Ukrajine nakon eventualnog mirovnog sporazuma s Rusijom.

Bio je to prvi put da su SAD pristale na takve sigurnosne garancije, a činilo se da je to ohrabrilo i poljskog premijera Donalda Tuska, koji je izrazio optimizam da bi rat u Ukrajini mogao završiti početkom 2026. godine.

"Mir je na horizontu", rekao je u utorak na sjednici vlade.

"Ključni rezultat proteklih dana je američka izjava… o spremnosti da učestvuje u sigurnosnim garancijama za Ukrajinu nakon mirovnog sporazuma, uključujući prisustvo američkih trupa, na primjer na granici ili liniji razdvajanja između Ukrajine i Rusije", kazao je Tusk.

Zelenski je rekao da bi se saveznici Ukrajine, poznati kao Koalicija voljnih, trebali sastati u Kijevu 3. januara, a tri dana kasnije u Francuskoj.

Objava Lavrova bacila je sjenu na ovaj optimizam kada je izjavio: "Pregovaračka pozicija Rusije bit će preispitana".

Istog dana, Putin je naredio svojim snagama na jugu Ukrajine da nastave napore na zauzimanju preostalog, još neokupiranog dijela južne ukrajinske oblasti Zaporižja. Moskva već kontroliše tri četvrtine te regije.

Zelenski je rekao da Rusija "traži izgovor" za eskalaciju neprijateljstava i izbjegavanje mirovnih pregovora, nakon njegovog uspješnog sastanka s Trumpom.

"Rusija to ponovo radi, koristeći opasne izjave kako bi potkopala sva dostignuća naših zajedničkih diplomatskih napora s timom predsjednika Trumpa", napisao je na društvenim mrežama.

Rusija je više puta osujetila Trumpove nade u mir, odbijajući da se povuče s okupiranih teritorija ili da prihvati prisustvo američkih i evropskih snaga na ukrajinskom tlu.

Ipak, činilo se da Trump vjeruje optužbama iz Moskve.

"Ne sviđa mi se to. Nije dobro", rekao je Trump novinarima u ponedjeljak. "Jedno je biti ofanzivan… a drugo je napasti njegovu kuću. Nije pravo vrijeme za tako nešto. I saznao sam za to danas od predsjednika Putina. Bio sam veoma ljut zbog toga".

Drugi američki zvaničnici nisu bili uvjereni. Američki ambasador pri NATO-u Matthew Whitaker izrazio je skepticizam, rekavši u ponedjeljak u intervjuu: "Nije jasno da li se to zaista dogodilo". U srijedu je Wall Street Journal izvijestio da su američke obavještajne službe utvrdile da Ukrajina nije ciljala Putinovu rezidenciju.

Poruke iz Moskve djelovale su kao da uokviruju Zelenskijev sastanak s Trumpom, direktno ciljajući američkog predsjednika.

Putin je održao režirane sastanke sa Generalštabom u subotu, 27. decembra, i u ponedjeljak, neposredno prije i poslije Zelenskijevog susreta s Trumpom, tokom kojih je vrhovni komandant Valerij Gerasimov iznosio preuveličane tvrdnje o uspjesima.

Naveo je da su ruske snage tokom 2025. godine zauzele 6.640 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije i osvojile 334 ukrajinska naselja. ISW je saopćio da je "uočio dokaze o ruskom prisustvu na 4.952 kvadratna kilometra" i u 245 naselja.

Ukrajinski vrhovni komandant Oleksandr Sirski rekao je da je izgubljena teritorija jednaka 0,8 posto od ukupne površine Ukrajine od 603.550 kvadratnih kilometara - po cijenu gotovo 420.000 poginulih i ranjenih ruskih vojnika.

Generalštab Ukrajine procijenio je da ukupni ruski gubici u ratu premašuju 1,2 miliona ljudi, uz skoro 11.500 tenkova i 24.000 oklopnih borbenih vozila, više od 37.000 artiljerijskih sistema, 781 avion i više od 4.000 projektila.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad